Ministarstvo financija trebalo je do rujna 2019. unaprijediti bazu podataka o izvršenim plaćanjima iz državnog proračuna. Na to su se obvezali u Akcijskom planu Partnerstva za otvorenu vlast – globalne inicijative Baracka Obame pokrenute prije gotovo devet godina u kojoj sudjeluje 78 država. Ministarstvo financija, međutim, nije uklonilo CAPTCHA kodove, niti je unaprijedilo mogućnosti pretraživanja, niti omogućilo otvoren pristup podacima kao što je to, primjerice, u međuvremenu učinio Grad Bjelovar.

Od trendseterice do sljedbenice, to je silazna putanja otvorenosti podataka javnog sektora u RH i prema izvješću Europske komisije o otvorenosti podataka država članica EU u 2019. godini.

Zato Gong i Code for Croatia već sedmu godinu povodom Dana otvorenih podataka povezuju programerke, tehnološke aktiviste, novinarke, javne službenike - sve zainteresirane za otvaranje baza podataka tijela javne vlasti – od besplatnog API pristupa sudskom registru do voznog reda Zagrebačkog električnog tramvaja u realnom vremenu.

Nove tehnologije nude i nove mogućnosti za neposrednije uključivanje građanki i građana, a brzo kolanje (dez)informacija obvezuje odgovorne vlasti da javnosti ponude točne, pravovremene i lako dostupne službene podatke. Tehnologije postoje, kao i zakonodavni okvir, no očigledno nedostaje političke volje.

Ipak, kako Europa sve više resursa ulaže u razvoj zajedničkog digitalnog tržišta, tako je Hrvatska iz Europskog socijalnog fonda povukla 6,789 milijuna kuna za projekt „Prilagodba informacijskog sustava tijela javnog sektora Portalu otvorenih podataka“. Među očekivanim rezultatima do svibnja 2021. navedeno je i objavljivanje više visokovrijednih setova otvorenih podataka.

Koji su setovi podataka na listi visokovrijednih jedno je od pitanja o kojima će se raspravljati u petak, na panelu gdje o konkretnim iskustvima s otvorenošću podataka govore novinari i znanstvenice koje ih koriste u svojem radu.

I dok se inovacije u otvaranju podataka slabo koriste, na panelu o online e-glasanju razgovaramo o spremnosti EU i Hrvatske da uvedu tehnološke inovacije u izborni sustav. Nakon analize iskustava s elektroničkim, točnije – online glasanjem, koju je Gong objavio prošle godine, u petak otvaramo i raspravu o prednostima i rizicima e-glasanja. Doznat ćemo što možemo naučiti iz primjera Estonije i Švicarske, koliko je povjerenje građanstva u političke institucije važno za uspjeh ovakvog sustava glasanja i koliko je Hrvatska uopće spremna uvesti ga.

I konačno, iza nas su europski parlamentarni i predsjednički, a pred nama parlamentarni izbori. Koliko je transparentno financiranje političkih kampanja i mogu li kampanje na društvenim mrežama ugroziti demokraciju, pitanja su koja postavljamo nakon analize oglašavanja kandidata_kinja na društvenim mrežama.

Dan otvorenih podataka nastavlja se nakon petka vikend hackathonom i radionicom za početnike koji žele volontirati kao moderatorice i podrška korisnicima na portalu ImamoPravoZnati.org. Više o ponuđenim setovima podataka, i detalje o konferenciji potražite u programu.

Raspored: Program_ODD2020.pdf

Izvor: gong.hr